1. Prehrana stanovništva Hrvatske pod udarom je prekomjernog unosa kuhinjske
soli. Fiziološka dnevna potreba soli iznosi manje od jednog grama, a
preporučena doza od strane Svjetske zdravstvene organizacije je 5 grama.
Razvijene zemlje konzumiraju između 10 i 20 grama dnevno. Dnevni unos
kuhinjske soli u nas procjenjuje je se na 12-18 grama.
2. Povećan unos kuhinjske soli stanovništva jedan je od glavnih čimbenika
povišenja arterijskoga tlaka što je glavni nezavisni čimbenik povišenja
pobola i smrtnosti od moždanog udara i srčanog infarkta u cijelom razvijenom
svijetu i u Hrvatskoj. U europskim razmjerima Hrvatska je vrlo rizična
zemlja s obzirom na razvoj kardiovaskularnih bolesti čemu nesumnjivo
pridonosi i ovako neprimjereno visok unos kuhinjske soli. No, prekomjeran
unos kuhinjske soli povezan je i s osteoporozom, nefrolitijazom, nekim
karcinomima, a otežava i terapiju nekih drugih bolesti kao npr. bronhalne
astme. Uz to otežava kontrolu hipertenzije te zasigurno znatno povećava
troškove liječenja hipertenzije.
3. Svjetska epidemiološka iskustva ukazuju na činjenicu da redukcija unosa
kuhinjske soli na 6 grama dnevno dovodi do 24 postotnog smanjenja smrtnosti
od moždanog udara i do 18 postotnog smanjenja smrti od koronarne bolesti.
Stoga treba podržati Nacionalni program smanjenja unosa soli u populaciji
Hrvatske koji je pokrenut u okrilju Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
zajedno s Hrvatskim društvom za hipertenziju i MED-EKON d.o.o, te s
Hrvatskim društvom za aterosklerozu, Hrvatskim kardiološkim društvom,
projektom Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model
intervencije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a priključila su
se i druga stručna liječnička društva i udruge medicinskih sestara. Projekt
određivanja natrija u mokraći koji je u tijeku, dio je Nacionalnog programa,
te programa Svjetske zdravstvene organizacije te se očekuju prve realne
procjene konzumacije kuhinjske soli našeg stanovništva. Nacionalni program
za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli dodatnim projektom podupire i
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.
4. Većina kuhinjske soli unosi se kroz gotovu i polugotovu hranu, te
restoranskim obrocima. Stoga je neophodno potrebno smanjiti količinu
kuhinjske soli upravo u tim jelima. Prehrambenu industriju i razne tvrtke
koje se bave proizvodnjom namirnica treba poticati na proizvodnju namirnica
sa smanjenim sadržajem kuhinjske soli. Cilj Nacionalnog programa je pratiti
dobar put koji je zacrtan kroz druge svjetske slične programe (CASH, WASH),
te ukazati i pokazati proizvođačima hrane kako je ovdje nužan partnerski
odnos na dobrobit svih Cilj je postepeno smanjivati količinu NaCl u
namirnicama od oko 4% godišnje kako bi se populacija postupno navikavala na
promjenu okusa. Važan korak bit će deklariranje sadržaja kuhinjske soli na
namirnicama te je u aktivnosti uključena i Hrvatska agencija za hranu.
Predlaže se da, između ostaloga, pekarska industrija jednoobrazno smanji
unos soli za 10% što uopće ne bi utjecalo na organoleptička svojstva kruha i
peciva. U svim aktivnostima Nacionalnog programa bit će vrlo važna uloga
medija (što je bilo gotovo presudno za CASH program), a tvrtka Spona d.o.o
je spremna dobrovoljno pomoći u ovom vrlo važnom aspektu.
5. Neophodno je poticanje zdravstvenih radnika na aktivnosti primarne
prevencije kardiovaskularnih bolesti kako bi se Nacionalni program smanjenja
unosa kuhinjske soli prenio na lokalnu razinu zdravstvene zaštite
stanovništva. Projekt angažiranja patronaže službe na smanjenju zdravstvenog
rizičnog ponašanja u tijeku je od 2008. godine. Očekuje se značajan doprinos
tih aktivnosti u borbi za kardiovaskularno zdravlje stanovništva Hrvatske.
6. Zaključeno je da svi radovi IV. simpozija o kardiovaskularnom zdravlju
(prehrana i sol) budu objavljeni u časopisu Acta Medica Croatica. Također je
odlučeno da peti simpozij o kardiovaskularnom zdravlju bude posvećen
problemu fizičke aktivnosti odnosno neaktivnosti kao riziku za
kardiovaskularno zdravlje.
Zaključci IV. simpozija
Kardiovaskularno zdravlje – prehrana i sol ( PDF, 88 kb)
