Peti znanstveni skup o kardiovaskularnom zdravlju pod nazivom Kardiovaskularno zdravlje i tjelesna aktivnost, održan je u Zagrebu 27. studenog 2009. godine u organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rasprava se odvijala u tri posebna ali povezana dijela:

• fizička aktivnost kao čimbenik zdravlja
• populacijsko i individualno breme tjelesne neaktivnosti
• intervencije u populaciji

Temeljem prezentacija i završne rasprave skup je donio sljedeće zaključke:

1. Sazrijevanje aktualnog znanja prikladnog za javnozdravstvene upute i politiku u nas nalazi se na samom početku organizirane promotivne akcije. Potrebno je da medicinska profesija nađe puteve prema Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se inicirao rad na razvoju nacionalne strategije povećanja fizičke aktivnosti stanovništva Hrvatske.

2. Sedentarni način življenja koji vodi niskoj funkcijskoj sposobnosti organizma značajan je dio loših, rizičnih navika današnjeg pučanstva Hrvatske. U populaciji žena i muškaraca našeg stanovništva procjenjenjen je porast prevalencije fizičke neaktivnosti u razdoblju od 2003 do 2008. godine, od 1% u mlađoj dobnoj skupini do 11% u populaciji žena od 45 do 64 godine. Ovi rezultati upućuju na hitnu potrebu razvoja organizirane nacionalne strategije smanjenja sedentarnog življenja i povećanja fizičke aktivnosti populacije Hrvatske.

3. Tjelesna neaktivnost je prepoznati čimbenik rizika za razvoj KVB u svim kategorijama stanovništva, od dječje preko školske do odrasle dobi i starog stanovništva. Iako se programi tjelesne aktivnosti razvijaju u svim oblicima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, ti programi često ostaju samo na deklarativnoj razini. Potrebno je organizirati jasne operativne programe za razvoj tjelesne aktivnosti u svim oblicima zdravstvene zaštite.

4. Složene zdravstvene izazove povećanja kardiovaskularnog zdravlja i fizičke aktivnosti ne mogu se rješavati samo unutar pojedinih oblika zdravstvene zaštite. Oni su rješivi samo uz:

• Potporu i razumijevanje političke komponente (nacionalne i lokalne) koje svojim odlukama ostvaraju preduvjete za zdravlje stanovništva
• Potrebno je umrežavanje i strateško povezivanje primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i njihovo povezivanje s drugim sektorima zajednice, prostornog planiranja, komunalnih službi, socijalne skrbi, školstva, kulture i fizičke kulture zajedno
• Uključivanjem zajednice, nevladinog i privatnog sektora i medija javnost bi prepoznala važnost problematike i dobitak od njegovog rješavanja.

5. Šesti znanstveni skup o kardiovaskularnom zdravlju posvetit će se sustavnom razmišljanju i planiranju kardiovaskulranog zdravlja, prvo , kako postići organizacijsku koheziju između primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, i drugo, kako razviti socijalnu koheziju s drugim sektorima socijalnog, političkog i komunalnog života zajednice.

Predsjednik
Prof. dr. sc. Silvije Vuletić

Tajnik
Prim. dr. sc. Inge Heim