POVIJEST AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske je udruga izabranih znanstvenika, koji se bave promicanjem medicinskih znanosti radi unapređenja narodnog zdravlja. Ona je samostalna pravna osoba, neovisna o državnim ustanovama i ne bavi se stjecanjem dobitka. Djeluje na području Republike Hrvatske, a sjedište joj je u Zagrebu.

Osnovana je 1961. godine u krilu Hrvatskog liječničkog zbora kao Komisija za naučno-istraživački rad Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora. 1971. godine Komisija je preimenovana u Medicinsku Akademiju Zbora. 1983. godine Medicinska akademija se odvaja od Hrvatskog liječničkog zbora i postaje samostalna udruga – Akademija Medicinskih Znanosti Hrvatske (AMZH).

1991. godine. Akademija mijenja naziv u Hrvatska akademija medicinskih znanosti (HAMZ), 1997.godine ponovno mijenja ime u AMZH. Vrhovno upravno tijelo Akademije je Skupština koja svake četiri godine bira predsjednika Akademije, nove članove, članove Senata, članove Glavnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti.

PREDSJEDNICI AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE

Prof. dr. sc. Nikola Peršić 1963. – 1983.
Prof. dr. sc. Stojan Knežević 1983. – 1992.
Prof. dr. sc. Mladen Štulhofer 1993. – 2003.
Prof. dr. sc. Asim Kurjak 2000. – 2004.
Prof. dr. sc. Željko Reiner 2004. – 2012.
Prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić 2012. –

Prof.dr.sc. Nikola Perišić

NIKOLA PERŠIĆ (1920.-2009.),
predsjednik AMZH 1963.-1983.

Nikola Peršić je bio jedan od inicijatora i osnivača Akademije, te njen prvi predsjednik. Dana 26. veljače 1971. godine Zbor liječnika Hrvatske je osnovao Akademiju Zbora liječnika Hrvatske na temeljima Komisije za znanstvenoistraživački rad. Ured Akademije bio je smješten u prostorima zgrade INANAFTAPLIN u ulici Pavla Šubića 29. Na konstitutivnoj skupštini Akademije održanoj 27. siječnja 1972. godine usvojena su Pravila Akademije i Program rada, izabrano je Predsjedništvo i Nadzorni odbor Akademije, a Nikola Peršić je od privremenog postao redoviti predsjednik. Postupak prijma novih članova uključivao je vrednovanje rezultata stručnog i znanstvenog rada. Zadatak Akademije bio je poticati članove na znanstveni i istraživački rad, kako bi se približili svjetskoj medicini. Ideje, programi i rezultati rada Akademije u vrijeme dok je Nikola Peršić bio predsjednik prikazani su u Biltenima Akademije koji se izdaju od 1972. godine. Od 1983. godine, kada je predao predsjedničku dužnost novoizabranom predsjedniku, Nikola Peršić je bio počasni predsjednik Akademije. Godine 1989. Nikoli Peršiću dodijeljen je počasni naziv laureata Hrvatske akademije medicinskih znanosti. Nikola Peršić je bio glavni urednik časopisa Socijalna psihijatrija od pokretanja časopisa 1973. do svoje smrti 2009.

Prof.dr.sc. Stojan Knežević

STOJAN KNEŽEVIĆ (1923.-2009.),
predsjednik AMZH 1983.-1992.

Stojan Knežević je 1961. godine bio jedan od osnivača Komisije za naučni rad pri Glavnom odboru ZLH koja je 1971. godine prerasla u Akademiju Zbora liječnika Hrvatske. Uz prvog predsjednika Akademije Nikolu Peršića, Stojan Knežević je najzaslužniji za stvaranje Akademije. Pridonio je procesu odvajanja Akademije od ZLH, ali je nastavio njegovati suradnju Akademije i ZLH. Postavio je idejne temelje Akademije. Bio je član Senata od njegova osnutka. Godine 1978. izabran je za člana Predsjedništva Akademije, a 1978. i 1980. za potpredsjednika Akademije. Godine 1983. je postao predsjednik Akademije, a ponovo je izabran 1988. godine. Od 1980. je glavni urednik Akademijinog časopisa Acta Medica Jugoslavica (od 1992. Acta Medica Croatica). Godine 1989. bio je laureat Akademije. Životni put Stojana Kneževića bio je izuzetno bogat. Sa 17 godina bio je sekretar ilegalne omladinske organizacije gimnazije u okupiranom Šibeniku, sa 18 godina se pridružio NOB-u. Godine 1945. upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu, a diplomirao 1951. kao najbolji student uz Rektorovu nagradu. Od 1953. godine radi na Rebru, najprije kao specijalizant interne medicine, zatim kao asistent, docent, te profesor, nakon dokrorata i habilitacije. Godine 1987. izabran je za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Područje stručnog rada mu je bila gastroenterologija i hepatologija. Bio je plodan pisac stručnih radova i knjiga, ali i popularno-znanstvenih tekstova, eseja i poezije. Bio je vrhunski liječnik, znanstvenik, filozof, poeta, erudit, književnik, predavač, učitelj, orator, kreativna nekonvencionalna osobnost, intelektualni kozmopolit, lucidni esejist i pjesnik, homo politicus, kako ga je opisao prof. dr. sc. Mladen Štulhofer u knjizi „50 godina AMZH“.

Prof.dr.sc. Mladen Štulhofer

MLADEN ŠTULHOFER (1924.-2010.),
predsjednik AMZH 1993.-2000.

Kao treći predsjednik Akademije, Mladen Štulhofer je u mnogome unaprijedio njezin rad. Već je 1988. izabran u najuže vodstvo Akademije. Godine 1993. izabran je za predsjednika i na toj funkciji je ostao do 2000. godine. U teškim ratnim i poratnim vremenima, svojim znanjem, iskustvom i diplomatskim sposobnostima uvelike je doprinio daljem razvitku Akademije. Od 2000. do 2004. nastavio je doprinosom radu Akademije kao potpredsjednik. Godine 1999. proglašen je za laureata Akademije. Na stručnom području Mladen Štulhofer bio je vrhunski kirurg, posebno usmjeren na kirurgiju probavnog sustava, gdje je uveo mnoge inovativne postupke. Usavršavao se na kirurškim klinikama u Parizu, Strasbourgu, Lyonu i Munchenu. Bio je član niza svjetskih kirurških društava, dobitnik mnogih priznanja i nagrada. Objavio je brojne radove u domaćim i stranim stručnim časopisima. Surađivao je sa znanstvenicima Instituta „Ruđer Bošković“ na izradi inovativnih uređaja za primjenu u medicini. Izborio se za napredak Kirurškog odjela KB Merkur u Kiruršku kliniku Medicinskog fakulteta, razvijao je subspecijalističke odjele i pružao poticaj suradnicima.

Prof.dr.sc. Asim Kurjak

ASIM KURJAK (rođen 1942.),
predsjednik AMZH 2000.-2004.

Asim Kurjak je predsjedavao Akademijom u vrijeme obilježavanja 40. godišnjice postojanja Akademije, te ju je značajno uveličao. Organizirao je 40 prigodnih akcija, a veličanstveni završetak bila je svečanost u Hrvatskom narodnom kazalištu. Tom prigodom dodijeljena su visoka odličja četvorici predsjednika Akademije: Nikoli Peršiću, Stojanu Kneževiću, Mladenu Štulhoferu i Asimu Kurjaku. Tiskana je monografija u povodu četrdesete obljetnice Akademije. Asim Kurjak je bio iznimno produktivan znanstvenik, objavio je velik broj knjiga na engleskom i hrvatskom jeziku, udžbenike za dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu ginekologije i porodiljstva, te ultrazvučne dijagnostike. Bio je aktivan član Svjetske i Europske akademije znanosti i umjetnosti, dopredsjednik Međunarodne akademije za perinatalnu medicinu i direktor Međunarodne škole ultrazvuka „Ian Donald“. Počasni je doktor znanosti Sveučilišta u rodnoj Banja Luci, Budimpešti, Barceloni, Bukureštu i Ateni. Bio je počasni član 15 međunarodnih udruga, te gost-profesor 7 stranih sveučilišta. Vodio je sveučilišni specijalistički tečaj u Kataru i Dubaiu, sudjelovao u poslijediplomskoj nastavi u Zagrebu.

Prof.dr.sc. Željko Reiner

ŽELJKO REINER (rođen 1953.),
predsjednik AMZH 2004.-2012.

Željko Reiner izabran je za predsjednika Akademije 2004. godine i ubrzo je započeo rad na njenom osuvremenjivanju. Napisao je novi Statut Akademije te pravilnike o izboru članova Akademije, o izboru i opozivu tijela Akademije, o ustrojstvu i radu Senata, o radu Kolegija, Suda časti, Odbora za nagrade i priznanja, o izboru laureata, o organizaciji „Dies Academicus“, o vođenju registra članova Akademije, o radu Skupštine i Glavnog odbora. Potaknuo je osnivanje Etičkog povjerenstva i napisao pravilnik o njegovom radu. Svi su ti dokumenti prihvaćeni na Skupštini Akademije 2006. godine. Iste je godine proslavom obilježena 45. obljetnica postojanja Akademije uz izdavanje monografije koju je uredio Željko Reiner. U ponovljenom predsjedničkom mandatu organizirao je i obilježavanje 50. godišnjice rada Akademije s primjereno bogatijom publikacijom „50 godina Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Razdoblje predsjedavanja Željka Reinera obilježeno je značajno poboljšanim materijalnim položajem Akademije. Željko Reiner je uspio osigurati veće prihode Akademije, te postići da Grad Zagreb dodijeli na korištenje Akademiji prostor u Praškoj 2/III kat, gdje Akademija i danas ima ured i prostor za sastanke. Akademik Željko Reiner je međunarodno priznati hrvatski znanstvenik u području medicine, osobito usmjeren na istraživanje ateroskleroze i prevencije u kardiologiji. Potaknuo je održavanje više znanstvenih sastanaka i tribina, te izdavanje publikacija Akademije. Potaknuo je osnivanje Kolegija farmaceutskih znanosti u sklopu Akademije. Akademik Željko Reiner zalagao se je za ulaganje u izvrsnost i razvitak društva znanja kako bi Hrvatska dosegnula dostojno mjesto u globaliziranom svijetu.

Prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić

JASNA LIPOZENČIĆ (rođena 1944.),
predsjednica AMZH 2012.-

Jasna Lipozenčić je izabrana za predsjednicu AMZH na izbornoj skupštini AMZH u svibnju 2012. godine i na toj dužnosti dočekuje 55. obljetnicu osnutka AMZH. Jasna Lipozenčić je prva žena na čelu AMZH nakon slijeda šest uglednih muških Predsjednika koji su uspješno vodili AMZH tokom njezinih prvih 50 godina. Njen izbor za predsjednicu rezultat je višegodišnjeg aktivnog djelovanja u AMZH. Za redovitog člana AMZH izabrana 1997. godine, a od 2004. do 2012. godine iskazala se kao druga dopredsjednica te članica Senata AMZH. Razdoblje predsjedavanja Jasne Lipozenčić preklopilo se s teškom svjetskom i hrvatskom ekonomskom krizom, ali i procesima integracije u Europi, što je dovelo do konačnog pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. Ta svjetska i europska događanja su nužno obilježila osnovne pravce djelovanja Jasne Lipozenčić na čelu AMZH. U razdoblju teške ekonomske situacije u Hrvatskoj i promijenjenog načina financiranja, izazov je bio održati znanstveni status i aktivnost AMZH na odgovarajućoj razini. Uložila je velik napor da ishodi izuzeće AMZH od standardnog postupka reakreditacije koji vrijedi za ostale znanstvene ustanove, ali nije odgovarajući za AMZH i druge akademije. Da bi ukazala na značenje i specifičnosti djelovanja, te osnažila položaj AMZH, aktivno je djelovala na pokretanju zajedničke akcije 4 akademije: Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Akademija šumarskih znanosti, u zajedici s AMZH. Rezultat zajedničkog djelovanja je izuzeće akademija iz postupka reakreditacije koji se primjenjuje na ostale znanstvene ustanove i pokretanje izrade posebne regulative za priznavanje znanstvenog statusa Akademija. Status znanstvene ustanove nije samo pitanje priznanja uloge AMZH, već je temelj za financiranje znanstvenog rada bez kojeg je nemoguće ostvariti stabilno funkcioniranje AMZH. Bez priznatog statusa znanstvene ustanove AMZH djeluje kao grupa građana bez stalnih prihoda. Kao predsjedatelj Savjeta Akademija u 2015. godini, Jasna Lipozenčić organizirala je tri tribine i znanstveni simpozij, te sastanak s predsjednikom Savjeta Predsjednice RH za poboljšanje statusa četiri akademije u društvu. Inicirala je zajedničku Izjavu 4 akademije o aktualnim prioritetima u razvitku visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatkoj koja je upućena hrvatskoj javosti, zastupnicima u Hrvatskom saboru i političkim strankama Jasna Lipozenčić osobito je radila na ostvarivanju suradnje s drugim institucijama koje rade na unaprjeđivanju znanosti i zdravlja. Inicijator je potpisivanja Sporazuma o znanstvenoj suradnji sa Zakladom Onkologija 2014. godine, te s Razredom za medicinske znanosti HAZU 2015. godine. Pod pokroviteljstvom HAZU organizirane 

ADRESA

Praška 2/III
10000 Zagreb
Hrvatska

KONTAKT

Tel:      +385 01 46 40 586
Tel:      +385 01 48 28 662
E-mail: amzh@zg.t-com.hr

RADNO VRIJEME

Ponedjeljak: 09:00 - 13:00          Utorak:   13:00 - 17:00
Srijeda:        09:00 - 13:00          Četvrtak: 13:00 - 17:00
Petak:          09:00 - 13:00